Najbolja bh. fudbalska selekcija slast igranja na SP osjetila je tek na šestom Mundijalu otkako je naša domovina stekla nezavisnost.
Ipak, na nekim ranijim izdanjima svjetskih prvenstava nastupali su fudbaleri rođeni u BiH, od kojih bi se mogao složiti jedan strahovit tim, piše Faktor.ba.
Agresijom na Bosnu i Hercegovinu naša zemlja izgubila je mnogo toga. Jedna cijela generacija uspješnih sportista odlučila je igrati za selekcije drugih zemalja, a taj negativni trend nastavio se i više od 20 godina po okončanju rata. Za razliku od naše zemlje, reprezentacije Hrvatske i tadašnje SR Jugoslavije svoj prvi plasman na SP ostvarile su već 1998. godine, na Mundijal koji se igrao u Francuskoj.
Na prethodnih pet svjetskih šampionata nastupio je popriličan broj igrača koji su rođeni u BiH, a nedostaje tek golman kako bi se sastavio kompletan fudbalski tim.
Na SP 1998. godine u Francuskoj, koje će se pamtiti po pobjedi domaćina, ali i po velikom iznenađenju koje je priredila reprezentacija Hrvatske osvojivši treće mjesto nastupili su: Savo Milošević (SR Jugoslavija, Bijeljina), Goran Jurić (Hrvatska, Mostar), Mario Stanić (Hrvatska, Sarajevo), Krunoslav Jurčić (Hrvatska, Ljubuški) i Goran Vidović (Belgija, Sarajevo), a na klupi Vatrenih sjedio je Travničanin Miroslav Ćiro Blažević.
Prvenstvo svijeta koje se igralo četiri godine kasnije i koje je obilježio Brazil i fenomenalni Ronaldo, ponovo nije proteklo bez igrača rođenih na bh. tlu. Napad Hrvatske ponovo je predvodilo Željino dijete Mario Stanić, a pored njega u timu popularnih Vatrenih bili su Stjepan Tomas (Hrvatska, Bugojno) i Boris Živković (Hrvatska, Živinice). Ni senzacionalni plasman Slovenije na Mundijal u Južnoj Koreji i Japanu nije protekao bez fudbalera rođenih u BiH. U sastavu Zmajčeka našli su se Zoran Pavlović (Slovenija, Tuzla) i Amir Karić (Slovenija, Orahovica Donja).
Nakon što su propustili SP u Zemlji izlazećeg sunca u reprezentaciji istočnih komšija, ovoga puta pod imenom Srbija i Crna Gora, na Mundijalu u Njemačkoj nastupili su sadašnji selektor Srbije Mladen Krstajić (Srbija i Crna Gora, Zenica) i Ognjen Koroman (Srbija i Crna Gora, Pale), dok je u sastavu selekcije Hrvatske, koja je učestvovala treći put na SP, bio rođeni Dervenčanin Mario Tokić.
Trojicu "predstavnika" BiH je imala i na šampionatu održanom u Južnoj Africi 2010. godine. Tri Krajišnika, Banjalučanin Neven Subotić, u dresu Srbije, Bišćanin Zlatko Dedić u dresu Slovenije i Marko Marin (rođen u Bosanskoj Gradiški, op. a.) u dresu Njemačke, igrali su na SP.
Na debitantskom nastupu BiH na SP u Brazilu, mimo Sušićevih izabranika igrala su još tri fudbalera rođena u našoj zemlji. U dresu Hrvatske nastupili su Vedran Ćorluka (Derventa), Nikica Jelavić (Čapljina) i Dejan Lovren (Zenica).
I na Svjetskom prvenstvu koje počinje danas u Rusiji igrat će četiri fudbalera rođena u BiH, Milan Rodić (Drvar) i Luka Jović (Bijeljina) nosit će dres Srbije, a ranije spomenuti dvojac Ćorluka i Lovren činit će vjerovatno stoperski dvojac reprezentacije Hrvatske.
Selektori tri reprezentacije koje učestvuju na ovogodišnjem Mundijalu rođeni su u BiH, Mladen Krstajić (Zenica), Vladimir Petković (Sarajevo) i Zlatko Dalić (Livno).
Idealnih jedanaest koje bi sa klupe predvodio Miroslav Ćiro Blažević, ukoliko bi "posudili" Handanovića iz Slovenije, koji ima bh. korijene, izgledalo bi ovako: Samir Handanović (Ljubljana, SLO), Stjepan Tomas (Bugojno, HRV), Dejan Lovren (Zenica, HRV), Neven Subotić (Banja Luka, SRB), Amir Karić (Orahovica Donja, SLO), Krunoslav Jurčić (Ljubuški, HRV), Boris Živković (Živinice, HRV), Ognjen Koroman (Pale, SRB), Marko Marin (Bosanska Gradiška, NJEM), Mario Stanić (Sarajevo, HRV) i Savo Milošević (Bijeljina, SRB).
Na klupi za rezervne igrače ostali bi Gordan Vidović (Sarajevo, Belgija), Goran Jurić (Mostar, HRV), Mario Tokić (Derventa, HRV), Zlatko Dedić (Bihać, SLO), Zoran Pavlović (Tuzla, SLO), Vedran Ćorluka (Derventa, HRV), Nikica Jelavić (Čapljina, HRV) i Mladen Krstajić (Zenica, SRB).
