Proteklog vikenda stavljena je tačka na još jednu sezonu Premijer lige BiH, drugu u formatu od 12 klubova.
O samom kvalitetu takmičenja dalo bi se pričati, ali niko ne može poreći da nije bilo zanimljivo, burno, donekle i neizvjesno, kako zbog samih aktera mečeva domaćeg prvenstva, tako i raznih drugih okolnosti izvan travnjaka.
S druge strane, pažnja javnosti okreće se polako reprezentaciji, koju očekuju prijateljske utakmice protiv Crne Gore i Južne Koreje, kao i susreti Lige nacija i kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Dakle, tema za intervju sa generalnim sekretarom Nogometnog saveza BiH Jasminom Bakovićem, da se poslužimo floskulom, zaista je napretek.
Razgovor sa prvim operativcem NSBiH za SCsport.ba uputno je započeti s onim što je upravo završeno, Premijer ligom. U kontekstu aktuelnog sistema takmičenja sa Ligom za prvaka i Ligom za opstanak, da li je ove sezone ponuđen veći ili manji kvalitet u odnosu na prethodne godine?
“Tek će analize koje slijede dati odgovor na to pitanje. Dok se to ne desi, dakle u ovom trenutku, možemo reći da nismo zadovoljni onim što smo vidjeli. I sama činjenica da je sve manji broj gledalaca na stadionima govori u prilog tome. Došli smo u fazu kada dobro trebamo razmisliti kako dalje. Nama u Savezu je svakako bila želja, nakon što smo odlučili da uspostavimo ovaj sistem takmičenja i da smanjimo broj klubova u PLBiH, da dobijemo na kvalitetu fudbala, kao i da pobudimo veći interes medija, sponzora i navijača. Koliko smo uspjeli, kažem, pokazat će naknadne analize. Međutim, mogu reći da već sada, dvije godine nakon odluke o ovom sistemu, razmišljamo o novom modalitetu takmičenja”.
Da, spominje se novo skraćenje lige…
“Istina, konačni cilj Saveza bi bio skraćenje lige na deset klubova. Šta to znači? Uvođenje četverokružnog sistema, gdje bi ekipe odigrale 36 utakmica u sezoni. Međutim, da bismo došli do toga prethodno bi trebali provjeriti kako bi funkcionisao i još jedan model sa 12 klubova, ali u trokružnom sistemu. Dakle, bez ove Lige za prvaka i Lige za opstanak. Ponavljam, krajnji cilj bi bio liga sa deset klubova, ali za tako nešto ipak treba više vremena, dijelom i zbog toga što Skupština NSBiH godinu ranije treba donijeti odluku o takvom sistemu, uz prethodno obavljene analize”.
U svakom slučaju, vraćanje na nešto veći broj klubova ne dolazi u obzir?
“Ne, o tome sada niko više ne razmišlja”.
A kakve su šanse da se ujedine dvije druge lige? Ovaj sistem sa dvije entitetske prve lige djeluje malo diskriminatorski. Ne tvrdim ništa, ali možda je prvoplasiranoj ekipi u Prvoj ligi RS, zbog slabije konkurencije i manjih ulaganja, lakše doći do Premijer lige, od ekipa u Prvoj ligi FBiH, gdje ove sezone imamo žestoku borbu između nekoliko podjednako kvalitetnih timova… Možda je, u krajnoj liniji, drugoplasirani tim iz federalne lige kvalitetniji od lidera Prve lige RS, a svejedno neće ići u PLBiH, jer je ovdje geografska pripadnost važnija od kvaliteta.
“Prije svega, treba biti svjestan zemlje u kojoj živimo. Bosna i Hercegovina je specifična država. Entitetski savezi zasad žele zadržati takve prve lige, zbog svih prednosti koje one donose njihovim klubovima. Mi u Savezu bismo svakako željeli imati taj vertikalni sistem, gdje bi iz jedinstvene druge lige dobijali najkvalitetnije klubove za PLBiH. Zasad to nije realno zbog, između ostalog, strukture i uređenja države, a da li će biti u budućnosti ostaje da vidimo”.
Posebna priča je suđenje ove sezone. Nikad više suspenzija, sudijskih grešaka, prozivki pojedinih arbitara u medijima… I prije je toga bilo, ali nikad kao dosad, u ovolikoj mjeri?
“Ja bih tu povukao paralelu sa fudbalerima. Ako želite da imate kvalitetnu A reprezentaciju, morate raditi i sa omladincima, da bi jednog dana ti igrači došli na veliku scenu. Tako isto je i u suđenju. Da bi jedan arbitar mogao suditi neki derbi ili važnu utakmicu koja odlučuje o plasmanu na tabeli, on mora proći sve faze i steći iskustva, uz sve one reference koje se već podrazumjevaju. Međutim, ono što se dešavalo u ovoj sezoni govori nam da je došlo do određenog zastoja u edukaciji. Otišlo je nekoliko iskusnijih sudija, koje su znale kako dijeliti pravdu u bitnim utakmicama, a istovremeno nije dobro prošla ta smjena generacija. Nije moje da ocjenjujem suđenja, ali s ove trenutne funkcije, ali i kao navijač, mogu se složiti s konstatacijom da suđenje nije na adekvatan način pratilo kvalitet domaćeg prvenstva i taj naboj koji je donio novi sistem takmičenja. No, svakako vjerujem da će u određenom periodu doći do poboljšanja jer će sudijska organizacija nešto poduzeti po ovom pitanju”.
Jedno od gorućih pitanja, barem prema komentarima na društvenim mrežama, protekle sezone su bili televizijski prijenosi. Došli smo u paradoksalnu situaciju da u svakom dijelu zemlje možemo gledati utakmice Premiershipa ili Serije A, a ne možemo domaće prvenstvo, jer su susreti bili na malim ekranima posredstvom kuće koja, recimo, nije “vidljiva” u nekim dijelovima RS i Hercegovine.
“Mogu se složiti sa činjenicom da najvažnije utakmice Premijer lige BiH nisu bile “vidljive” svima onima koji bi željeli pratiti domaće prvenstvo. No, to moramo sad pojasniti s finansijskog aspekta. BH Telecom je bio jedina kompanija, ne samo u ovoj sezoni, koja je bila spremna da uloži veća sredstva u Premijer ligu BiH, odnosno da osigura novac kojim bi bili pokriveni svi troškovi službenih lica. Također, iz istog fonda sredstava obezbijeđene su i nagrade za klubove, shodno njihovom plasmanu. Prvak lige, u ovom slučaju Zrinjski, dobiva 100.000 KM nagrade upravo iz ovog fonda. Tako i ostali dobijaju određene premije, osim dvije posljednjeplasirane ekipe. Što se konkretno prijenosa tiče, tu se, dakle, pitao isključivo BH Telecom, koji se i odlučio na tu “zatvoreniju” varijantu”.
Potpuno mi je jasan taj ekonomski aspekt ugovora, ali opet su oštećeni ljubitelji nogometa koji ne mogu pratiti mečeve PLBiH… Zbog toga opada popularnost domaćeg fudbala, to je ipak možda previsoka cijena?
“Razumijem. Mi svakako namjeravamo uskoro sjesti za isti stol sa ljudima iz BH Telecoma i vidjeti da li se može nešto promijeniti u tom smjeru, da probamo naći rješenje. U nekoliko navrata ove sezone smo razgovarali i sa klubovima na tu temu, njihova želja je također da što više ljudi gleda utakmice na malim ekranima”.
Na kraju svake sezone, odnosno pred početak nove, kao po pravilu, javlja se problem s licencama. Neki klubovi, uglavnom zbog finansijskih problema, ne mogu ispuniti uvjete…
“To je kompleksna problematika. Veže se za nekoliko pitanja. Prije svega, trebamo imati u vidu kakva je ekonomska situacija u državi. Pritom, ni status klubova nije riješen na adekvatan način. Zatim, i u upravljačkim strukturama klubova veoma često dolazi do promjena, nasljeđuju se dugovi, novi rukovodioci u zadnji čas onda otkrivaju astronomske dugove… Sve dodatno otežava i poreska politika, zbog čega se i NSBiH pokušao obratiti nadležnima. Jedan od problema jeste i taj da se sa fudbalerima često zaključuju nerealni ugovori, da se obećava nešto što klubovi ne mogu realizirati”.
Iduće sezone bi, barem po pitanju tih igračkih ugovora, ipak trebalo doći do promjena, koje će uozbiljiti tu oblast?
“Da, više neće biti amaterskih ugovora. Cijela liga će biti profesionalizirana, fudbaleri će morati imati profesionalne ugovore. Takvi ugovori nose više obaveza za klub, ali će nogometašima donijeti određenu pravnu sigurnost i uozbiljiti prvenstvo. Samo će pet mladih igrača, registrovanih za U-19 ekipu istog kluba, imati pravo biti pod amaterskim ugovorom. To se sve provodi na zahtjeve FIFA-e i UEFA-e, a vidjet ćemo kako će se ispunjavanje novih standarda odvijati u našem fudbalu”.
To će svakako u jednom smislu otežati posao klubovima, ali možda u konačnici ipak donese jasno definisan sistem koji će rezultirati podizanju kvaliteta…
“Poenta u svemu ovome je da klubovi malo više pažnje posvete svojim omladinskim kategorijama. Tu bi trebali crpjeti svoju snagu, a kasnije i zaraditi određena sredstva od njihovih transfera”.
To je, mnogi tvrde, ujedno i jedini spas za bh. fudbal – ulaganje u mlade.
“Svi tvrde da je Zrinjski osvojio naslov prvaka zahvaljujući igračima koji su ponikli u drugim klubovima. Međutim, ja ne mislim da je to rješenje, već da je u ovom slučaju jednostavno tako koincidiralo. Pravi put je ulaganje u vlastite omladinske pogone. Jasno da i tu postoje problemi, pogotovo ako uzmemo FK Sarajevo za primjer. Oni imaju prvake u većini mlađih kategorija, ali šta se dešava sa tim igračima kada dođu na prag prvog tima? Klub obično nema strpljenja, treneri ne žele pružiti priliku, tako da obično talenti odlaze za male pare ili im istekne ugovor. No, ponavljam, ako bi moj glas tu nešto značio, onda definitivno glasam za ulaganje u mlade”.
Ali treba ulagati i u infrastrukturu. Dijelom tu Savez pomaže klubovima. Koliko je, naprimjer, uloženo u objekte u Zenici, tačnije u Trening kamp reprezentacije i renoviranje Bilinog polja?
“Desetak miliona KM je uloženo u Trening centar, a oko dva i po miliona u renoviranje i adaptaciju stadiona Bilino polje”.
Prvu utakmicu u Ligi nacija, protiv Austrije, igramo upravo u Zenici. S druge strane, spominje se da bi BiH mogla ugostiti Sjevernu Irsku na Grbavici?
“Austriju smo morali prijaviti ranije, vidjet ćemo još gdje ćemo ugostiti Irce. Imamo još vremena. UEFA svakako zahtjeva da imamo najmanje dva stadiona treće kategorije za odigravanje utakmica reprezentacije. Kada se desilo ono što se desilo pred utakmicu protiv Belgije, ionako je postalo jasno da moramo imati još jedan stadion za A selekciju, pored Bilinog polja. Ukoliko se radovi završe na vrijeme, Grbavica, koju je UEFA proglasila kao najperspektivniji bh. stadion za unapređenje u treću kategoriju, bit će taj novi dom reprezentacije”.
Savez je finansijski pomogao renoviranje Grbavice?
“Da, uložili smo sredstva u reflektore, a planiramo finansirati brojače i natkrivanje Istočne tribine, ali taj projekt treba svakako odobriti UEFA, koja ga i finansira”.
Ipak, to što će Grbavica postati novi dom Zmajeva, ne znači, dakle, da će Zenica biti prekrižena kao domaćin reprezentacije?
“Ne. Zašto bismo uložili tolika sredstva da bismo tek tako odustali od Zenice? Stadion Bilino polje će i dalje biti jedna od opcija za domaće utakmice reprezentacije. Što se tiče Grbavice, s obzirom da i UEFA ulaže svoja sredstva u projekte NSBiH, logično je da moramo ispoštovati njihove upute, koje govore da trenutno ovaj stadion ispunjava kriterije za investicije u smislu renoviranja i modernizacije”.
Nekad je stadion reprezentacije bilo Koševo, ali to očito više neće biti slučaj?
“Pa, vidimo da se i na Koševu vrše određeni zahvati, da se ulaže u poboljšanje uvjeta od strane vlasnika, Općine Centar i centra za sport i rekreaciju. Vidjet ćemo kako će se to odvijati. Ne bih prekrižio Koševo. Nama u svakom slučaju treba i jedan veliki stadion za top-utakmice, poput one protiv Portugala u baražu, kada se traži karta više.”
Generalno, svi bi premijerligaški klubovi trebali imati pristojnije stadione, nego što je sad to slučaj?
“Od sezone 2019/20 svi stadioni u PLBiH morat će imati reflektore. To je posebno važno u ljetnom periodu, kada su velike vrućine, da bi se mečevi mogli igrati u noćnom terminu, a ne po nesnosnim vrućinama. Ali ono što je gorući problem, to su tereni. Na nekim stadionima travnate podloge nisu adekvatne, definitivno nisu za elitni rang takmičenja. Ovo što radi Željezničar sa zamjenom travnjaka, trebaju raditi i neki drugi klubovi. Ne svi, naravno, jer neki tereni nisu tako loši”.
Naši klubovi možda ne ispunjavaju najviše evropske standarde, ali kakva je situacija sa NSBiH? Koliko su snažne vaše veze sa vrhom evropskog nogometa?
“Slobodno mogu reći, bez pretjerivanja, da uživamo veliki ugled unutar UEFA-e. Dobrim dijelom zahvaljujući Elvedinu Begiću, predsjedniku NSBiH. Zaista. Puno je uradio, a vjerujem i da će još puno uraditi. Sada nam je i olakšavajuća okolnost što je sada prvi čovjek UEFA-e Aleksandar Čeferin, čovjek koji, sasvim razumljivo, potpuno razumije ovdašnji mentalitet i probleme. Za NSBiH, na čelu sa Begićem, njegova vrata su uvijek otvorena, što smo se dosad imali prilike uvjeriti u brojnim situacijama”.
Predlažem da onda razgovor i zaključimo u tom pozitivnijem tonu, s reprezentacijom, koju sada obavija optimizam uslijed dolaska novog selektora. Kakva je komunikacija kancelarije sa Robertom Prosinečkim?
“Odlična. Selektor je veoma neposredan, često je u Sarajevu. Komunikacija je izvrsna i kad nije tu, naravno. Recimo, jučer nas je iz Zagreba nazvao i obavijestio nas da Asmir Begović neće doći na okupljanje reprezentacije za utakmice protiv Crne Gore i Južne Koreje. Brzo smo reagovali, odmah je upućen poziv Vedranu Kjosevskom i problem je efikasno riješen. Prosinečki je inače vrlo komunikativan, nije opterećen vlastitom igračkom karijerom. Vidjet ćemo kakvi će biti rezultati, ne treba donositi zaključke prije nego što krenu zvanične utakmice. Svakako vjerujem da imamo kvalitet za plasman na Evropsko prvenstvo”.
