Da li je razlog neobrazovanost čija je posljedica strah od drugog i drugačijeg, ili internet koji nudi mogućnost anonimnosti - začuđuje porast broja negativnih komentara onih koji ne pripadaju toj vjeri na čestitanje vjerskih blagdana.
U proteklih deset dana obilježili smo dva blagdana - jevrejsku Hanuku i katolički Božić.
Suživot i tolerancija, vrijednosti kojima se Sarajevo i Bosna ponose stoljećima, posljednjih su godina na kušnji upravo zahvaljujući internetskim dušebrižnicima koji smatraju da je grijeh nekome čestitati vjerski blagdan ukoliko toj istoj vjeri ne pripadaju.
Osjetili su to na svojim "wallovima" čak i neke od poznatih ličnosti koji su putem društvenih mreža čestitale Božić. Navest ćemo samo dva primjera.
Edin Džeko je, kako prošle, tako i ove godine na svoje profile na Instagramu i Facebooku uputio božićnu čestitku. Uz većinu onih koji su pohvalili ovaj gest i zahvalili se na njemu, bilo je i onih koji Džeku kroz komentare upozoravaju da je musliman i da njegova čestitka nije primjerena.
Slično je i na Instagram profilu Dine Merlina. "Ko oponaša jedan narod, on mu i pripada", upozorava ga jedan od fanova, dok drugi podsjeća da su to "poslanikove riječi".
Nakon što je Radiosarajevo.ba objavio tekst o obilježavanju Hanuke u Sarajevu, zapanjio nas je broj antisemitskih komentara koji su uslijedili. Radiosarajevo.ba nastoji sa svog Facebook zida obrisati sve komentare koji sadrže govor mržnje, a njihove autore banuje, smatrajući da je uloga medija da promovira zdrave društvene vrijednosti.
Ko su ljudi koji ne žele živjeti u zajedništvu? Da li, dvadeset godina nakon rata, zatvaranje u svoje torove vodi boljitku? Psiholozi će reći da naše društvo pati od sindroma "naučene bespomoćnosti". Kada se takvo stanje kombinira sa stereotipima i neznanjem, nastaje društvo isključivosti. A Bosna to nije, stoljećima je to dokazivala.
U proteklih deset dana obilježili smo dva blagdana - jevrejsku Hanuku i katolički Božić.
Suživot i tolerancija, vrijednosti kojima se Sarajevo i Bosna ponose stoljećima, posljednjih su godina na kušnji upravo zahvaljujući internetskim dušebrižnicima koji smatraju da je grijeh nekome čestitati vjerski blagdan ukoliko toj istoj vjeri ne pripadaju.
Osjetili su to na svojim "wallovima" čak i neke od poznatih ličnosti koji su putem društvenih mreža čestitale Božić. Navest ćemo samo dva primjera.
Edin Džeko je, kako prošle, tako i ove godine na svoje profile na Instagramu i Facebooku uputio božićnu čestitku. Uz većinu onih koji su pohvalili ovaj gest i zahvalili se na njemu, bilo je i onih koji Džeku kroz komentare upozoravaju da je musliman i da njegova čestitka nije primjerena.
Slično je i na Instagram profilu Dine Merlina. "Ko oponaša jedan narod, on mu i pripada", upozorava ga jedan od fanova, dok drugi podsjeća da su to "poslanikove riječi".
Nakon što je Radiosarajevo.ba objavio tekst o obilježavanju Hanuke u Sarajevu, zapanjio nas je broj antisemitskih komentara koji su uslijedili. Radiosarajevo.ba nastoji sa svog Facebook zida obrisati sve komentare koji sadrže govor mržnje, a njihove autore banuje, smatrajući da je uloga medija da promovira zdrave društvene vrijednosti.
Ko su ljudi koji ne žele živjeti u zajedništvu? Da li, dvadeset godina nakon rata, zatvaranje u svoje torove vodi boljitku? Psiholozi će reći da naše društvo pati od sindroma "naučene bespomoćnosti". Kada se takvo stanje kombinira sa stereotipima i neznanjem, nastaje društvo isključivosti. A Bosna to nije, stoljećima je to dokazivala.