U takvoj situaciji velik broj ljudi spas i nove poslove vidi u stranim investicijama kojih u posljedenje vrijeme nema napretek. Ali ono čega ima svakako je za primjer, s obzirom na to da poslovanje u trenutnim okolnostima te ostvarivanje značajnih prodajnih rezultata predstavlja čudo. Nastavljajući tradiciju prikazivanja pozitivnih ekonomskih priča i lekcija koje se mogu naučiti, ovaj put donosimo priču o slovenskoj kompaniji Hidria koja, između ostalog, ima fabriku i u Bosni i Hercegovini.
Spoj domaćeg i stranog
Hidria se ubraja među vodeće evropske korporacije na području klimatizacije zgrada i automobilskih industrija, a sjedište im je u Sloveniji. Svoja predstavništva ima u više od 17 zemalja svijeta uključujući Njemačku, Ukrajinu, Francusku, Kinu, Bosnu i Hercegovinu itd. Godišnja prodaja premašuje 200 miliona eura, a ukupan broj zaposlenih u svim zemljama je oko 3.000.
Najznačajniji proizvodi iz sektora automobilske industrije su volanski i pogonski sistemi, dok fabrika u BiH radi na proizvodnji tehnologije za klimatizaciju i proizvoda kakvi su klima-komore, izmjenjivači toplote, jedinice za grijanje i hlađenje itd. Ali, iako je vlasnik postrojenja u Sarajevu iz Slovenije, sam proces proizvodnje uveliko se zasniva na domaćem iskustvu i stručnosti koje je Hidria naslijedila od preduzeća Uniklima, a koje je 2005. godine kupljeno te integrirano u okrilje slovenske korporacije.
Od Brazila do Sočija
Hidria je u BiH zastupljena posredstvom dvije kompanije od kojih je “Hidria BH d.o.o.” zadužena za prodaju sistema za klimatizaciju, a Uniklima d.d. se bavi proizvodnjom te opreme. Prema riječima direktora kompanije Hidria BH d.o.o. Nermina Osmanovića, kompanija je domaća koliko i strana, jer zapošljava velik broj ljudi i ostvaruje godišnji izvoz od oko pet miliona eura, pritom puneći kasu državnog budžeta. Sistemi za klimatizacije iz ove firme ugrađeni su u neke od najpoznatijih svjetskih zgrada. Aerodrom u Sofiji, sjedište Deutsche Banke u Milanu, trgovinski centar Rio Sul u Lisabonu te Twist Tower Avaz u Sarajevu samo su neke od lokacija u koje je ugrađena tehnologija za klimatizaciju porijeklom iz Sarajeva.
A ukoliko se kojim slučajem zadesite u Buckingham palači u Londonu, ne zaboravite da je ventilacioni sistem u kraljevskoj kuhinji pravljen korištenjem proizvoda iz Hidria fabrike u Sarajevu. Osim toga, proizvodi iz postrojenja kompanije Hidria u BiH korišteni su i za opremanje stadiona na predstojećem svjetskom prvenstvu u Brazilu te su ugrađeni i u objekte koji se prave u olimpijskom Sočiju u Rusiji. Jedna od važnih osobina Hidria korporacije jeste ulaganje u razvoj novih tehnologija.
U tu svrhu izgrađen je jedan od najvećih razvojnih centara u Sloveniji, a čija vrijednost iznosi šest miliona eura. Dio sredstava osigurala je i Evropska unija fondovima za regionalni razvoj, što može biti pouka i za bh. kompanije o tome kakve uvjete EU pruža za inovativna preduzeća. Rezultat ovih aktivnosti jeste da je korporacija Hidria 2013. godine proglašena najinovativnijim preduzećem na starom kontinentu u okviru izbora European Business Awards.
Potrebna evolucija bh. tržišta
Istovremeno, manji dio prodajnih aktivnosti odvija se na bh. tržištu koje još evoluira i najčešće ide iz krajnosti u krajnost. Prema riječima Nermina Osmanovića, na tenderima i ponudama se ili potpuno izjednače domaće i strane firme, što nije praksa čak ni u nekim članicama EU, ili se prednost daje određenim kompanijama na osnovu raznih kriterija u kojima kvalitet isporučene robe sigurno nije na prvom mjestu.
Ali kao jedna od rijetkih firmi u BiH koja ima zaokružen proizvodni i prodajni ciklus te mogućnost da radi servis isporučene robe, vjeruje da Hidria ima sigurno mjesto na tržištu te da će budućnost pokazati da je njihov pristup poslu jedini održiv. Kontinuiran razvoj ove kompanije kao i važnost postrojenja u BiH za njeno globalno poslovanje dokaz je da se iskorištavanjem komparativnih prednosti koje naša zemlja ima može privući i zadržati strani investitor.
(Novo Vrijeme)